Evo još jedne interesantne priče na ovoj temi.Ako pažljivo pročitate i razmislite o tekstu svako će negde pronaći sebe.Meni se stvarno dešava ovo pod 3).Nađem se u situaciji i okruženju za koje bih glavu dala da sam već videla i da mi je sve to tako poznato..čak i sam sled okolnosti i dešavanja u tom momentu.
Jeste li se ikada našli u situaciji da znate što slijedi? Iako ste nekamo stigli po prvi puta, sve Vam je bilo poznato? Je li to snaga snova, predviđanja, intuicije ili slutnje, ili čak posljedica poremećaja u mozgu?
Hipotetski déjŕ vu
Zamislite: Na Vašem ste prvom putovanju u izolirano selo na sjeveru Alaske pozvani u iglu u kojem stanuje eskimska obitelj. U trenutku kada uđete u iglu i vidite njegovu u nutrašnjost, odjednom osjetite da znate gdje se što nalazi. Štoviše, veoma Vam je dobro poznat neobičan predmet, noga losa, koju vidite po prvi puta u životu.
Istovremeno zastrašujuć i ugodan osjećaj. Osjećate da ste „doma“, iako ste ovdje po prvi puta. Očito je da nikako ne možete „poznavati“ iglu, no cijelo Vas vrijeme ispuunjava osjećaj da ste ovdje već bili. Naravno, ne znate što je u sljedećoj prostoriji prije nego što uđete u nju (kada bi to znali, radilo bi se o nekoj drugoj pojavi).
Stvarni déjŕ vu
Kada se radi o istinskom dejŕ vu, iskustvo se mora jasno razlikovati od zaboravljenih sjećanja.
Obično se radi o nečemu iznenađujućem, neobičnom. Izraz „déjŕ vu“ potiče od francuskog istraživača Emilea Boiraca, a znači „već viđeno“.
Iskustvo déjŕ vu-a prati:
Osjećaj prepoznavanja, tajnovitost, jeze, neobičnog i neuobičajenog.
70% ljudi je iskusilo déjŕ vu
Ovaj visok postotak ne znači da je toliko ljudi uistinu doživjelo dejŕ vu. Vidovitost, predosjećaj, intuicija, snovi – sve su to pojave koje možemo lako zamijeniti jednu za drugu. Istinski déjŕ vu je rijetka pojava, i za njega ne postoje znanstveni dokazi. Naime, teško je „prouzročiti“ déjŕ vu u laboratoriju i promatrati ga. U posljednje vrijeme istraživači su ustanovili da se ova pojava može proučavati uz pomoć hipnoze.
3 tipa déjŕ vu-a prema Arthuru Funkhouseru
1. Déjŕ vecu: već doživljeno
Kada ljudi kažu da su iskusili déjŕ vu, najčešće se radi o tipu déjŕ vecu. Istraživanja su pokazala da se ova pojava najčešće javlja kod osoba između 15 i 25 godina starosti. Iskustvo je najčešće povezano s veoma banalnim događajima, no dugo ih se sjećamo upravo zbog njihove neobičnosti.
Déjŕ vecu ne sadrži nešto već viđeno, već osjećamo puno detalja, puno poznatih stvari. Sve se češće déjŕ vecu koristi za opis veoma intenzivnih i postojanih osjećaja tipa déjŕ vu, koji se javljaju kao dio smetnji u sjećanju.
2. Déjŕ senti: već osjećeno
Radi se o posve mentalnom iskustvu koje nema nikakvih prethodnih poznatih spoznaja ili ponašanja. Nakon što ga iskustite, rijetko taj događaj ostaje u pamćenju.
Ovaj se fenomen pojavljuje i kod pacijenata koji boluju od epilepsije. Jedan je pacijent posvjedočio da mu se déjŕ senti uvijek javlja kada čuje glas druge osobe ili kada sam na glas iskaže svoje misli, ili kada čita na glas.
U tim „nenormalnim“ stanjima on najčešće izgovori sasvim obične izraze, kao što su: „da, naravno, sigurno....“, a kroz minutu se ne sjeća niti riječi koje je izgovorio niti misli koje su ga navele na izgovaranje navedenih riječi. Sjeća se, i to živo, samo osjećaja, jednakog kao i pri ostalin „nenormalnim“ stanjima.
3. Déjŕ visite: već posjećeno
Ovo je iskustvo manje često i uključuje tajanstveno, neprirodno poznavanje novog mjesta. Poznato nam je mjesto, pogled, okolica, iako znamo da je to praktički nemoguće.
Snovi, reinkarnacija i izvantjelesna putovanja su pojave koje se koriste za objašnjavanje ovog fenomena. Neki smatraju da je dovoljno da netko pročita opis mjesta, pa se osjeća kao da je tamo već bio kad ga jednom i posjeti.
Déjŕ visite i déjŕ vecu
Ukoliko želimo uistinu otkriti o kojoj se pojavi radi, važno je da ustanovimo izvor osjećaja. Déjŕ vecu je znatno povezan s trenutačnim pojavama i procesima, dok je déjŕ visite više povezan s geografijom i snalaženjem u prostoru.
Što kaže znanost
U posljednje se vrijeme provodi sve više psiholoških i neuro-psiholoških istraživanja. Déjŕ vu nije sastavni dio predosjećaja ili proročanstava, već se radi o anomaliji u sjećanju. Pruža nam osjećaj da se radi o iskustvu koje smo već prošli, iako nije tako.
Činjenica je da je u većini slučajeva osjećaj da se nečega sjećamo veoma snažan, a nikako se ne možemo sjetiti gdje i kako smo to isto doživjeli i/ili osjetili. S vremenom „subjekti“ iskuse veoma snažan osjećaj doživljaja déjŕ vu-a, no ne mogu se sjetiti detalja i okolnosti događaja.
Ovo može biti posljedica preklapanja dvaju neuroloških sustava: onoga koji je odgovoran za kratkoročno pamćenje (događaji koji se dešavaju u sadašnjosti), i sustava koji je odgovoran za dugoročno sjećanje (događaji koji su se dogodili u prošlosti).
Povezanost sa shizofrenijom
Otkrivena je klinička povezanost osjećaja dejŕ vu-a i poremećaja kao što su shizofrenija i anksioznost. Ukoliko osoba boluje od jedne od navedenih poremećaja, češće svjedoči o iskustvima déjŕ vu-a.
Najveća je povezanost otkrivena između pacijenata koji boluju od epilepsije (parcijalne). Stoga neki znanstvenici pretpostavljaju da je iskustvo déjŕ vu-a najvjerojatnije neurološka smetnja koja se javlja pri nepravilnoj obradi električnih signala u mozgu. Pretpostavljaju da se déjŕ vu, kao i blaži oblici epilepsije, javljaju radi prevelikog uznemiravanja sjećanja.
Neurološke teorije
Déjŕ vu se objašnjava kao posljedica pogrešnog neurološkog vremenskog usklađivanja. Radi vremenske greške mozak „misli“ da po drugi puta prima neku stimulaciju – u biti se radi o ponovnom doživljaju istog događaja, samo s vremenskom odgodom.
Parapsihologija
Déjŕ vu povezuju sa predviđanjima, vidovitošću i nenormalnom osjetnom percepcijom. Često pokazuje postojanje mentalnih sposobnosti kod pojedinaca. Povezuju ga i s proročanstvima, vizijama i sjećanjima iz prošlih života.
Snovi – izvor za déjŕ vu
Neki smatraju da je déjŕ vu sjećanje na san. Najčešće ne pamtimo glavninu sna, samo njegove dijelove. Ti se dijelovi mogu pohraniti u dugoročnom sjećanju a zaobići kratkoročno. Tako je vjerojatno da je déjŕ vu sjećanje na prošle snove s elementima trenutnog budnog stanja.
Izvor
www.tv-prodaja.hr
deja vu
zanimljivo je ,desilo mi se nekoliko puta ..evo 2 primera.. 
Linearni način
