|
| Forum obaveštenja |
Dobrodošli na forum DiskusijeNET. Ovu poruku vidite jer trenutno pregledate naš forum kao gost, što Vam ograničava pristup mnogim diskusijama i opcijama. Registracijom na naš Forum dobićete mogućnost da odgovarate na teme, postavljate nove, koristite Privatne Poruke, glasate na anketama, te koristite razne dodatne funkcije koje su nedostupne gostima. Registracija traje samo minut, jednostavna je i potpuno besplatna.
Da se registrujete kliknite ovde! Ako imate bilo kakav problem sa registracijom kontaktirajte nas. |
| Svet Aktuelna politička dešavanja u svetu. |
 |
|
16.08.2008, 07:02 PM
|
#1
|
Status: Moderator
Korisnik od: 25.12.2006
Lokacija: Brčko Distrikt
Godine: 21
Postovi: 945
|
Novi hladni rat
Zapadni „jastrebovi” bili su zadovoljni: američki diplomata i istoričar Džordž F. Kenan bio je u pravu kada je rekao: „Rusija može da trpi na granicama samo neprijatelje i vazale”. Kenan je, doduše, kao američki ambasador u Moskvi, uporedio tadašnji sovjetski režim sa nacističkom Nemačkom zbog čega je 1952. proteran iz Moskve, ali tog citata najtvrđi zapadnjaci setili su se sa zakašnjenjem. Tek kada je postalo jasno da je ruska armija dobro isprašila gruzijske protivnike.
Petodnevni rat Rusije i Gruzije izazvao je na Zapadu pravu pometnju. Manje zbog vojnog poraza njihovog štićenika, gruzijskog lidera Mihaila Sakašvilija, a neuporedivo više zbog straha od navodnog povratka hladnog rata.
Prvi su se ovog istorijskog poređenja dočepali zapadni mediji. U frontalnom obrušavanju na Rusiju zbog njenog vojnog uspeha izvučene su iz medijskih arhiva najbolje hladnoratovske kovanice poput onih o jurišu Crvene armije, buđenju razjarenog ruskog medveda, despotima u Moskvi... Sve to pakovano je u „objektivne” izveštaje, analize i istorijska podsećanja. U jednom trenutku mogao se steći utisak da se točak svetske istorije zaista okrenuo unatrag.
Takav zaključak medija i pojedinih političara i analitičara bio je „serviran” s podsećanjem na neke detalje iz vreme od 1945. do 1990. godine, perioda koji se označava kao doba hladnog rata. Pomenuti termin prvi je, po svemu sudeći, upotrebio u jednom predavanju 1947. berzanski špekulant Bernard Baruh a njegovu definiciju posleratovskog stanja odnosa SAD i Sovjetskog Saveza čuo je i zabeležio poznati američki novinar Volter Lipman.
Ova kovanica dala je upečatljiv i prepoznatljiv žig vremenu žestokih sudara zapadnog i istočnog bloka predvođenih Sjedinjenim Državama i SSSR-om. Decenijama u kojima su dve sučeljene sile i njihovi saveznici koristili sva raspoloživa ekonomska, politička, vojna i propagandna sredstva kako bi porazile ili barem ponizile protivnika. Pored trke u naoružavanju dve strane nadmetale su se i u kulturi, nauci, sportu. Gledano iz zapadnog ugla, bio je to sudar „slobode i demokratije” i „totalitarne diktature”, tržišne i planske ekonomije. Na Istoku je situacija doživljavana kao borba protiv imperijalističkog kapitalizma.
Dve supersile, SSSR i SAD izbegavale su direktni vojni sukob, ali su nekoliko puta – blokada Berlina (1948), Korejski rat (1950) i Kubanska kriza (1962) dovele planetu na rub katastrofe. Najpoznatiji hladnoratovski „proizvodi” bili su gvozdena zavesa u Evropi i granica duž 38. paralele koja i danas deli dve korejske države.
Okončanju hladnog rata najviše je doprineo sovjetski lider Mihail Gorbačov – došao na vlast 1985. godine – čija je politika perestrojke i glasnosti otvorila prve pukotine u istočnom bloku. Sve je okončano raspuštanjem istočnog vojnog saveza, Varšavskog ugovora i raspadom Sovjetskog Saveza. Zapad se proglasio za pobednika u hladnom ratu.
Ali gle čuda. Nepune dve decenije kasnije jedna od poraženih snaga, Rusija, iskočila je opet u prvi plan. Drznula se da oružjem kazni avanturu vruće predsedničke glave iz Tbilisija.
Zaštitnici novog svetskog poretka, posebno glavni svetski „prodavac” demokratije iz Bele kuće, posle početne zbunjenosti, krenuli su s oštrom propagandnom paljbom po Rusiji a posebno je na meti Vladimir Putin. U loše orkestriranom nastupu čule su se osude, upozorenje, pretnje, zahtevi da Moskva bude oštro kažnjena. Među ovim glasovima posebno mesto zauzeo je francuski intelektualni dvojac Gliksman – Anri Levi koji je zavapio: „Evropa ne sme da se preda Putinu”.
Strah Zapada od ulaska u novo doba hladnog rata potpuno je razumljiv. Rusija je već i suviše ojačala, postala je, zbog ogromnog prirodnog bogatstva, nezaobilazan ekonomski partner. Sada je i ruska armija u sukobu s Gruzijom pokazala šta može. Na vidiku su i nove ozbiljne sile, Kina i Indija u prvom redu.
Današnji svet već je toliko odmakao u razvoju da se više ne može slušati, kao dosad, glas samo jednog političkog gospodara. Svaki grublji potez u stilu onih iz arsenala hladnog rata, vratiće se kreatoru poput najbolje bačenog bumeranga.
IZVOR: politika.co.yu
Poslednju izmenu radio/la damir: 25.08.2008 u 06:36 PM.
|
|
|
| Marketing: |
|

|
16.08.2008, 10:37 PM
|
#2
|
Status: Diskutant
Korisnik od: 10.07.2008
Godine: 33
Postovi: 1,056
|
Izmedju rusije i amerike i ranije je vladao hladni rat.Rusija kao i amerika su bogate zemlje koje se samo verbalno politicki prepucavaju.Rat u Gruziji i pojava amerikanaca u ulozi mirotvoraca se mogla i ocekivati.Nista znacajno se nece promeniti po meni u odnosima rusije i amerike.
|
|
|
17.08.2008, 03:26 AM
|
#3
|
Status: Diskutant
Korisnik od: 04.01.2008
Lokacija: Odmah do komšije!
Postovi: 3,474
|
Pripreme za ...
početak kraja ... Najverovatnije ...
Ima da zbog "UPORNOG NAMETANJA MEGALOMANSKIH "S.A.D." IDEJA I LJUDSKE PROKLETINJE" oduvamo jednog lepog dana svi skupa u 3 lepe materine !!!
Onda više neće biti ni OPANAKA, ni OBOJAKA !!! Nikome !!!
__________________
Ako Vam u životu sve ide suviše lako, pogledajte malo bolje oko sebe, možda vam ide nizbrdo !!!
|
|
|
19.08.2008, 06:51 PM
|
#4
|
Status: Moderator
Korisnik od: 25.12.2006
Lokacija: Brčko Distrikt
Godine: 21
Postovi: 945
|
Rat koštao 200 miliona dolara dnevno
Moskva – Gruzija je pretrpela veću direktnu štetu tokom kratkotrajnog ratnog konflikta sa Rusijom, ali su su indirektni ekonomski gubici zbog tog sukoba podjednaki na obe strane, procenjuju moskovski eksperti, a prenosi juče agencija Prajm-Tas. Eksperti ruskog Centra za analizu strategija i tehnologija (CAST) ocenjuju da je rat Gruziju koštao oko 200 miliona dolara dnevno, tako da su ukupni gubici te zemlje, u četvorodnevnom oružanom sukobu sa Rusijom, procenjeni na oko 800 miliona dolara.
Rat u isto vreme nije „dotakao” najvrednije gruzijske privredne objekte – cevovode za transport energenata – ističe se u analizi CAST.
Navode gruzijskog ministarstva energetike da je ruska vojska dva puta „zamalo” pogodila cevovode kojima se izvozi nafta odbacio je zamenik načelnika Generalštaba Rusije general-pukovnik Anatolij Nogovicin.
On je prošle sedmice nekoliko puta ponovio da cevovodi za transport nafte, kroz teritoriju Gruzije, ni u jednom trenutku nisu bili meta ruske vojske.
Teritorijom Gruzije prolaze, inače, dva izvozna naftovoda: Baku–Supsa i Baku–Tbilisi–Džejhan (BTD). Uprkos velikim sumnjama da će se uopšte izgraditi, cevovod BTD je pušten u rad sredinom 2005. godine, zahvaljujući sredstvima kompanije „Britiš petroleum” (BP) i podršci SAD. Od prvih trenutaka ratnih dejstava, u Gruziji su počeli da upozoravaju na ugroženost naftovoda, ukazujući da je teoretski moguća obustava isporuke oko 1,6 miliona barela nafte dnevno. BP je za svaki slučaj obustavio transport nafte maršrutom Baku–Supsa, koji je počeo sa radom u junu, posle jednoipogodišnjeg remonta.
Naftovod Baku–Tbilisi–Džejhan je, međutim, zatvoren, 6. avgusta, kada su Kurdi digli u vazduh deonicu na teritoriji Turske, a prema proceni agencije „Fič” mesečni zastoj ovog naftovoda kompaniju BP košta približno 300 miliona dolara.
U isto vreme zaustavljeni tranzit nafte maršrutom Baku–Supsa neće se uopšte odraziti na izvozne isporuke. Potpredsednik ruske kompanije „Transnjeft”, pod čijom su kontrolom svi ruski cevovodi, izjavio je da je državna naftna kompanija Azerbejdžana zatražila da se poveća transport nafte sa sadašnjih 83.000 tona mesečno na 166.000 tona.
Cena tranzita azerbejdžanske nafte cevovodom Baku–Novorosijsk je 15,76 dolara za tonu, odnosno Rusija bi bila na dobitku od oko 1,3 miliona dolara mesečno zbog zaustavljenog transporta preko Gruzije. Međutim, ruski naftovodi nemaju mogućnost za prenos većih količina, jer je u toku remont naftovoda Baku–Novorosijsk.
Kad je reč o „čisto” vojnim gubicima gruzijska vojska, istina je, izgubila je nekoliko desetina tenkova, ali je njena protivvazdušna odbrana srušila ruski bombarder „Tu-22M3”, koji košta koliko i stotinu uništenih oklopnih vozila.
Zbog toga je neizvesno koja je strana pretrpela veće materijalne gubitke u direktnim sukobima, posebno ako se ima u vidu da je Rusija angažovala brojnu vojnu silu, od najmanje 30.000 vojnika, koje je prebacila na veliku razdaljinu od mesta stalnog boravka.
Može se samo pretpostavljati koliki će „račun” Tbilisi ispostaviti Moskvi , kad se ima u vidu da je ruska vojska na teritoriji Gruzije realno ostavila ruševine, piše moskovski poslovni dnevnik „Vedomosti”.
Realni materijalni gubici, koje je pretrpela Gruzija u kratkotrajnom konfliktu, ipak, nisu veliki, ocenjuje stručnjak za privredu kavkaskih država Andrej Suzdaljcev.
On ukazuje da ruska vojska nije oštetila nijedan saobraćajni objekat, most, ili tunel, koji su ključni i najvredniji deo transportne infrastrukture u Gruziji. Ne negirajući, međutim, da je ruska vojska porušila vojne i civilne zgrade, Suzdaljcev tvrdi da ukupni gubici ne prelaze više od 500 do 600 miliona dolara.
Prema proračunima CAST-a, samo prebacivanje vojnika iz Rusije na teritoriju Gruzije košta oko milijardu rubalja, odnosno za četiri dana vojnih akcija, ne računajući gubitke u tehnici, Rusiju je imala troškove od 160 do 170 miliona dolara.
Iako u kratkom rusko-gruzijskom ratu ruska infrastruktura nije nastradala, za izgradnju porušenih kuća i drugih zdanja u Južnoj Osetiji iz budžeta Rusije za ovu i iduću godinu izdvojiće se suma od najmanje 13 milijardi rubalja (oko 540 miliona dolara), izjavio je ministar finansija Aleksej Kudrin.
Ukoliko se toj sumi dodaju troškovi vojnih dejstava i cena izgubljene tehnike, dobija se iznos ništa manji od materijalnih gubitaka koje je pretrpela Gruzija.
IZVOR : www.politika.co.yu
|
|
|
25.08.2008, 06:23 PM
|
#5
|
Status: Diskutant
Korisnik od: 04.01.2008
Lokacija: Odmah do komšije!
Postovi: 3,474
|
Nije to nikakav novi hladni rat ...
To je sve ono što nikada nije ni prestalo, već se odrađivalo "ispod žita" ... Ko ga kome uvali ...
Mislim da je nekome uvaljivanja već pun kofer ...
__________________
Ako Vam u životu sve ide suviše lako, pogledajte malo bolje oko sebe, možda vam ide nizbrdo !!!
|
|
|
21.09.2008, 06:37 AM
|
#6
|
Status: Diskutant
Korisnik od: 04.01.2008
Lokacija: Odmah do komšije!
Postovi: 3,474
|
Počinje velika igra
|
Citat: |
|
|
|
|
Ne želimo da američka strana govori u ime čitavog sveta, pogotovo što to pravo niko nije dao Vašingtonu, upozorio MIP Rusije. Funkcioner Državne dume: NATO snage za brza reagovanja protiv Rusije mogu izazvati treći svetski rat. Putin: Ne može cela svetska privreda da zavisi od jednog zavoda za štampanje novca!
Optužnica Kondolize Rajs protiv Rusije naišla je na očekivani odgovor Moskve. Ruski rukovodeći tandem Dmitrij Medvedjev - Vladimir Putin nije ustuknuo ni za milimetar. Štaviše, ruski predsednik upravo juče obznanio je da će njegova zemlja od sutra započeti sa Belorusijom zajedničke strateške vojne manevre „Stabilnost 2008“.
Ovo je u stvorenoj situaciji, nema sumnje, direktan odgovor Vašingtonu i Briselu, s obzirom na to da će manevri obuhvatiti teritoriju obe zemlje, a da će njihove armije uvežbavati „likvidaciju oružanih konflikata, zadatke strateškog obuzdavanja i čuvanja bezbednosti Savezne države Rusije i Belorusije“. Zadaci koje su Medvedjev i njegov beloruski kolega Aleksandar Lukašenko postavili pred učesnike manevara, postaju još vidljiviji u ogledalu izjave Andreja Klimova, zamenika predsednika Komiteta Državne dume za međunarodne odnose, da namera NATO da formira Snage za brza reagovanja u delovima sveta koje ugrožava Rusija „može izazvati treći svetski rat“.
Tvrdoću novog ruskog garda prodemonstrirao je juče i Putin. Reagujući na upozorenja sa Zapada da su Južna Osetija i Abhazija sastavni delovi Gruzije i da ruska vojska nema šta da traži na njihovoj teritoriji, Putin je doslovno rekao: „Pitanje o dislociranju naših oružanih snaga na teritoriji Abhazije i Južne Osetije rešavaće se isključivo u Suhumiju i Chinvaliju. U našim bilateralnim dogovorima sa tim državama“.
Ruski premijer pozvao je istovremeno zapadne zemlje da „još jednom razmisle nad potrebom nove arhitekture međunarodne bezbednosti“. Pa nastavio: „Svima nam je potrebno takođe da porazmislimo i nad potrebnim promenama arhitekture međunarodnih finansija i diverfikacijom rizika. Ne može cela svetska privreda da zavisi od jednog zavoda za štampanje novca“!
Ministarstvo spoljnih poslova Rusije izdalo je saopštenje na izjave američke državne sekretarke Kondolize Rajs koja je, pored ostalog, rekla da „ruska invazija neće postići svoj strateški cilj“ - svrgavanje gruzijskog rukovodstva. Odgovor Vašingtonu bio je dovoljno jasan: „Rusija nije imala nikakav geostrateški cilj reagujući na gruzijsku agresiju“.
„Čitava geostrateška ‘dimenzija’ reakcije Vašingtona na krizu na Kavkazu može se jedino objasniti stereotipima i igrama iz prošlosti koje su imale nulti rezultat“, navodi rusko ministarstvo, istakavši da se Moskva „slaže sa mišljenjem Rajsove da današnja Rusija nije Sovjetski Savez“, a da „sve ostalo upravo proizilazi iz te ključne činjenice“.
„Rusija je mnogo puta upozoravala na militarizaciju Gruzije i insistirala na potpisivanju sporazuma o nenapadanju, ali svaki put su nas uveravali da je sve pod kontrolom, a Rajsova je govorila da (gruzijski predsednik Mihail) Sakašvili neće imati pristup NATO ukoliko upotrebi silu u rešenju sukoba“, kaže se u saopštenju.
„Smatramo da su međunarodni odnosi dostigli krucijalnu tačku, što je slučaj i sa rusko-američkim odnosima. Ne želimo da američka strana govori u ime čitavog sveta, pogotovo što to pravo niko nije dao Vašingtonu... Svaki pokušaj da se kazni Rusija je kontraproduktivan“.
Moskvi je drago što SAD „počinju da shvataju da je jednopolarni svet nerealan“, ističe se u saopštenju i dodaje da je Rusiji „takođe milo što, sudeći po govoru Rajsove, američka strana pozajmljuje neke od naših ideja“.
Zašto se Medvedjev, Putin i ruska diplomatija nisu preplašili i ne uzmiču? Evo mogućeg objašnjenja iz pera jednog od najeminentnijih ruskih spoljnopolitičkih eksperata Vjačeslava Nikonova: „Glavni razlog je što je Rusija potpuno razočarana rezultatima svog partnerstva sa zapadnim zemljama. Zato je Medvedjev ovih dana progovorio o „konačnom oslobađanju od svih iluzija“. Putin je, sa svoje strane, odajući priznanje propagandističkoj mašini Zapada, upozorio Vašington i Brisel da će oni sada morati da se potrude oko boljih odnosa sa Rusijom. Ovo uopšte ne znači da Rusija želi konfrontaciju. Ona nam uopšte nije potrebna, ali Zapad u novoj situaciji više ne može računati na naše automatsko partnerstvo. Toga više neće biti. Ako se ruski životno važni interesi budu ignorisali kao dosad“.
I Nikonov pripada krugu ljudi koji veruju da SAD neće omekšati svoju proverenu politiku „obuzdavanja Rusije“.
„Suočena sa više nego očevidnim problemima na Zapadu, Rusija je počela da povećava svoju stratešku dubinu u svim ostalim pravcima. Rusija je prinuđena da postane globalni igrač koji ubrzano revidira celu svoju geopolitičku platformu i reanimira stare i učvršćuje nove partnerske veze. Strateška dubina će se primarno obezbeđivati na postsovjetskom prostoru i prema istoku i jugu. Sada kada je Rusija opet za glavnim stolom, svi pokušaji da joj nešto nameten samoproglašena „međunarodna zajednica“ izledaju naprosto neumesno“.
Izvor: Glas javnosti - 21.09 2008.godine |
|
|
|
|
Ne želimo da američka strana govori u ime čitavog sveta, pogotovo što to pravo niko nije dao Vašingtonu ...
NATO snage za brza reagovanja protiv Rusije mogu izazvati treći svetski rat ...
Ne može cela svetska privreda da zavisi od jednog zavoda za štampanje novca ...
Boga mi počelo je sa "kondicionim pripremama" ...
Ako se tome doda jučerašnja eksplozija pred elitnim hotelom u Islamabadu ... 50 i nešto mrtvih ...
Među njima i ambasador Češke u Pakistanu Ivo Zdarek ...
Izgleda da se nešto veliko iz brda počinje valjati ...
Mislim da pročitah na forumu da je baba Vanga predvidela 2010.godinu za početak kraja mnogih ...
Kocikice se izgleda slažu lagano ...
__________________
Ako Vam u životu sve ide suviše lako, pogledajte malo bolje oko sebe, možda vam ide nizbrdo !!!
|
|
|
21.09.2008, 07:34 AM
|
#7
|
Status: Diskutant
Korisnik od: 11.08.2006
Godine: 26
Postovi: 1,894
|
Ne moze da bude novi hladni rat, iz prostog razloga sto rusija vise nije sovjetski savez, a amerika nikada nije bila mocnija.
__________________
"Samo da znate da kad Pravoslavni Svestenik okadi vodu svojim srebrnim Krstom, da ona ne moze da se pokvari, sveza je 1000 god, a ovako se usmrdi za 2 dana"
By Kico
|
|
|
21.09.2008, 03:37 PM
|
#8
|
Status: Diskutant
Korisnik od: 17.05.2008
Godine: 54
Postovi: 418
|
|
|
|
|
|
|
|
Ne moze da bude novi hladni rat, i |
|
|
|
|
hladni rat nije ni prestajao... samo da se ne zagrije ipostane "vrući"rat...Rusija se može nositi sa Amerikom a šta ćemo mi...Kada se bikovi bodu pogaze sve oko sebe.. 
__________________
Život bi bio mnogo lakši da nije tako težak.
|
|
|
21.09.2008, 03:57 PM
|
#9
|
Status: Diskutant
Korisnik od: 11.08.2006
Godine: 26
Postovi: 1,894
|
|
Citat: Autor citiranog posta Hasic |
|
|
|
|
|
hladni rat nije ni prestajao... samo da se ne zagrije ipostane "vrući"rat...Rusija se može nositi sa Amerikom a šta ćemo mi...Kada se bikovi bodu pogaze sve oko sebe.. |
|
|
|
|
Pazi, hladni rat jeste prestao, jer je prestala trka oko naoruzanja. Broj nuklearki su i jedna i druga zemlja smanjile visestruko od kako je prestao hladni rat. Mozda i postoji jos uvek nekakav hladni rat, ali ni blizu kao sto je iblo ranije.
Rusija moze da se nosi sa amerikom, iz 2 razloga.
Prvi je da rusija ima posle saudiske arabije najvece zalihe nafte i gasa, i cela evropa je zavisna od njih, a i amerika dobrim delom jer uvoze nenormalni (uvoze koliko i kina, japan, rusija, nemacka i francuska ZAJEDNO!).
Drugi razlog zbog cega "moze da se nosi sa amerikom", je da rusija i dan danas ima najveci broj nuklearki, i najveci broj aktivnih nuklearnih bojevih glava. Ne kazem ja da oni sad mogu amerikancima da rade sta hoce, ni blizu... ali kod takvih vele sila jednostavno medjusobnih konflikata nece doci, jer svi znaju sta bi bilo u tom slucaju.
U.S. and USSR/Russian nuclear weapons stockpiles, 1945–2006.

__________________
"Samo da znate da kad Pravoslavni Svestenik okadi vodu svojim srebrnim Krstom, da ona ne moze da se pokvari, sveza je 1000 god, a ovako se usmrdi za 2 dana"
By Kico
Poslednju izmenu radio/la Achilles: 21.09.2008 u 04:00 PM.
|
|
|
21.09.2008, 04:38 PM
|
#10
|
Status: Diskutant
Korisnik od: 17.05.2008
Godine: 54
Postovi: 418
|
[quote=Achilles;309228] jer je prestala trka oko naoruzanja.
ni trka u naoružavanju nije prestala...svi su radili nova oružija koja su dosta efikasnija..poboljšani
sistemi raketne odbrane...nuklearnog oružija imaju dovoljno da se mogu više puta uništiti iako je
jednom dovoljno...sporazumi o razoružavanju obično su se odnosila na zastarjela oružija i oruđa...
kako se zva onaj dogovor pre raspada SSSE-a ,čini mi se "salt 1 " i "salt 2" o smanjenju broja
tenkova (između ostalog) u Evropi pa Rusi povlače vaći broj T -55 a uvode manji broj T-72( SFRJ verzija T-84) čija je vatrena moć daleko veća...
U ratu Amerika -Srbija krstareće rakete oštećene od PVO padale su okolo ,ako je tačna vijest bilo ih je i u Bugarskoj.. šta bi sve letjelo preko nas a šta zna oštećena raketa o pojmu 1000km lijevo i desno..
__________________
Život bi bio mnogo lakši da nije tako težak.
|
|
|
 |
|
| Opcije teme |
|
|
| Način prikaza |
Linearni način
|
Opcije postovanja
|
Ne možete kreirati novu temu
You may not post replies
Ne možete dodati priloge
Ne možete prepraviti svoju poruku
HTML kod je uključen
|
|
|
| |