Terorizam pod okriljem države

Tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj je minirano gotovo 10.000 kuća.
Vlasnici te imovine hrvatski su građani pretežno srpske nacionalnosti koji su početkom 90-tih prihvatili hrvatsku državu i njezine zakone. U prvoj polovici devedestih godina na području Bjelovara, Karlovca, Gospića i u dalmatinskim gradovima u zrak su letjele i kuće Hrvata koji su se usudili javno usprotiviti miniranju kuća svojih susjeda Srba. Građani su imali pravo od države zatražiti nadoknadu za uništenu imovinu temeljem 180. članka Zakona o obveznim odnosima. Kako se sve veći broj ljudi počeo javljati sudovim s odštetnim zahtjevima za minirane kuće, u Saboru izglasavaju brisanje članka 180. Panika zbog svega toga nastaje tek 2002. kada Međunarodni sud za ljudska prava u Strasbourgu presuđuje u korist bjelovarske obitelji Kutić kojoj je 1991. kuća dignuta u zrak, te Hrvatskoj nalaže da se ima popuniti pravna praznina koja je nastala brisanjem članka 180. i u sudskim postupcima dade pravedna naknada za uništeno. 2003. Sabor donosi Zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata. Umjesto dugo očekivanih odšteta, sudovi ovim građanima sada šalju rješenja kojima se njihovi odštetni zahtjevi odbijaju te traže plaćanje visokih parničkih troškova.
Izvor: HRT