Gotovo ni o jednom drugom piscu ne zna se tako malo kao o Williamu Shakespeareu. Ličnost pisca, čija su djela poznata cijelom obrazovanom svijetu još uvijek je zagonetka. William Shakespeare rodio se u gradiću Stratford-on-Avon 1564. godine, u grofoviji Warwickshire (u isto vrijeme kada je u Rimu umro Michelangelo), kao treće i najstarije muško dijete od osmero djece. Kršten je 26. travnja 1964. godine, pa se smatra da je rođen 23. travnja 1564. godine. Otac mu je bio John Shakespeare, ugledan i imućan građanin, trgovac-zanatlija, član Općinskog vijeća. O njegovom dobrom imovinskom statusu govori i podatak da je 1596. godine John Shakespeare mogao platiti da on i njegovo potomstvo upotrebljava obiteljski grb koji prikazuje sokola i koplje te ima francuski natpis: Non sanz droict (Ne bez prava). Uz sve to John Shakespeare 1571. godine izabran je za gradonačelnika Stratford-on-Avona. Majka Williama Shakespearea zvala se Mary, a djevojačko prezime bilo joj je Arden. Shakespeare je pohađao školu u svom rodnom gradu, ipak zna se samo da je u toj istoj školi učio latinski, čitao Ovidija, Cicerona, Virgilija, Plauta i Terencija.
Postoje pretpostavke da je William Shakespeare napustio školu 1578. godine kada su poslovi njegovog oca pošli nagore, te je nazočnost četrnaestogodišnjeg sina u kući postala neophodna. Od tada, pa do svoje 18 godine, o njemu ne postoje nikakvi pisani podaci. Tek od 18. rujna 1582. godine postoji dokument koji govori o ženidbi Williama Shakespearea s Ann Hathaway iz obližnjeg zaseoka Shotery, a koja je bila osam godina starija od njega. U braku najvjerovatnije nije bio sretan, jer je često pisao protiv ranih brakova. Godine 1583. rodila mu se kćerka Susan, a 1585. blizanci - kćerka Judith i sin Hamnet. Onda se opet do 1592. godine o Shakespearu ništa ne zna, a te se godine prvi puta spominje kao glumac i dramski pisac. Godine 1596. umire mu sin Hamnet, a 1597. godine u Stantfordu je kupio imanje zvano New Place i postao, u međuvremenu, suvlasnik kazališta Globe. Nedugo potom, 1601. godine, Shakespearu umire otac, a 1607. udala mu se kćerka Susan za poznatog londonskog lječnika Johna Halla.
Tragičan niz nastavlja se naredne godine (1608.) kada mu umire majka, a iste godine Willliam se povlači iz Londona u svoj rodni grad. Povremeno ipak dolazi u London (npr. 1612. godine kao svjedok u jednoj parnici). Niz tragičnih događaj nastavlja se te 1612. kada umire Williamov brat Gilbert, a sljedeće (1613.) i posljednji brat Richard, a iste godine u Londonu je izgorjelo kazalište Globe. Godine 1616. udaje se kćerka Judith, a 23. travnja iste godine (istog datuma kada je rođen) umro je u 52-oj godini života u Stratford-on-Avonu, gdje je i sahranjen u crkvi sv. Trojstva u blizni oltara. Iznad groba postavljena je (1623.)e spomen bista s latinskim natpisom: Po mudrosti Nestor, po genijalnosti Sokrat, po umjetnosti Vergilije. Zemlja pokriva, narod plače, a Olimp ga ima. Shakespeareova supruga Ann umrla je 1623. godine, sedam godina poslije smrti svoga muža. Iste godine u Londonu svjetlo dana ugledalo je prvo izdanje svih Shakespearovih djela. Posljednji neposredni potomak Shakespearov, njegova unuka Elisabeth, kćerka Susan i Johna Halla umrla je 1670. godine i loza Shakespearovih se ugasila.
Djela Williama Shakespearea: Uzaludni ljubavni trud (Love's Labour's Lost; 1590.); Venera i Adon (Venus and Adonis; 1593.); Romeo i Julija (Romeo and Giuliett; 1593.); Dva plemića iz Verone (The Two Gentlmen of Verona; 1591.); Kralj Henrik VI (1591.); Kralj Richard III (1593.); Komedija nesporazuma (The Comedy of Erros; 1593. - 1594.); Napastovanje Lukrecije (The Rape of Lucerce; 1594.); Kralj John (1594.); Kralj Richard II (1594.); Tit Andronik (Titus Andronicus; 1594.); San Ivanjske noći (A Midsummer Night's Dream; 1594.); Mletački trgovac (1595.); Ukroćena goropad (The Taming of the Shrew; 1596.); Kralj Henrik IV (1596. - 1597.); Mnogo vike ni za što (1599.); Julije Cezar (1599.); Vesele žene vindsorske (1599.); Bogojavljenska noć (Twelfth Night; 1599. - 1600.); Tri kralja (1600.); Kako vam drago (As You Like It; 1600.); Toril i Kresida (Troilus and Cressida; 1601. - 1602.); Hamlet (1602.); Sve je dobro što se dobro svrši (All's Well That Ends Well; 1602. - 1604.); Ottelo (1604.); Ravnom mjerom /Mjera za mjeru (Measure for measure; 1604.); Kralj Lear (King Lear; 1605.); Macbeth (1606.); Antonije i Kleopatra (1607.); Koriolan (1608.); Periklo (1608.); Timot Atenjanin (1608.); Zimska priča (1610.); Simbelin (Cymbeline; 1610.); Crna Dama (Dark Lady); Bura; Zmijska bajka; Kralj Henrik VIII; Soneti; Vindzorski pakosnici.
izvor:
www.moljac.hr