Njemački književnik Thomas Mann rođen je 6. lipnja 1875. godine u Lübecku kao drugi sin Johanna Heinricha Manna i Julije da Silva Bruhns. Otac je bio rođeni Nijemac, a majka je rođena u Rio de Janeiru kao dijete njemačkog doseljenika i Brazilke iz portugalsko-kreolske obitelji. Otac se bavio trgovinom i politikom, a Thomasu namijenjeno je da se nakon završena školovanja bavi trgovinom. Iako je pohađao uglednu gimnaziju Katharineum mladi Thomas nije bio zadovoljan stečenim znanjem držeći kako je nakon svršetka školovanja stekao samo neka osnovna znanja.
Kada mu je bilo petnaest godina umire njegov otac, a majka se s mlađom djecom seli na jug Njemačke u München. Nakon završetka školovanja Tommy, kako su ga zvali u obitelji, dolazi za majkom u Bavarsku. Tu se zapošljava kao činovnik u uredu jedne osiguravajuće tvrtke kojoj je bio vlasnik očev prijatelj. No, to nije bio posao koji ga je odveć zanimao. Više je sklonosti imao kao novinarskom poslu. Stoga je na sveučilištu pohađao predavanja iz povijesti, gospodarstva i literature. Tada je sa starijim bratom Heinrichom posjetio Italiju i tada objavljuje u Rimu svoju prvu zbriku kratkih priča Mali gospodin Friedemann (1898.). Istovremeno počinje pisati novelu Buddenbrooksovi koju će objaviti 1901. godine i koja će steći iznimnu popularnost kod čitatelja. Samo u Njemačkoj biti će prodanu u više od milijun primjeraka. Postaje slavan, a 1919. godine sveučilište u Bonnu dodjeljuje mu počasni doktorat.
Obožavao je putovati, tako da mu izbijanje 1. svjetskog rata teško pada, a već prvom prilikom nakon svršetka rata putuje u Nizozemsku, Švicarsku i Dansku. U proljeće 1923. putuje u Španjolsku, a naredne godine gost je novoutemeljenog PEN kluba u Londonu. Dvije godine kasnije (1926.) gost je francuskog odjeljka Carnegie fundacije. Iste godine dobiva i Nobelovu nagradu za književnost za svoje djelo Buddenbrooksovi u kojem opisuje život jedne buržujske obitelji kroz nekoliko generacija. Godinu dana kasnije posjećuje Varšavu, a od veljače do travnja 1930. godine posjećuje Egipat i Palestinu. Osim putovanja volio je i glazbu, ponajviše Wagnerov opus, ali i slikarstvo. Zanima se i za filozofiju, posebice su ga zanimala djela Schopenhauera i Nietzchea. Kao što je rečeno volio je putovati pa je tako jednom prilikom posjetio na nekoliko dana jedan otok na Jadranu nedaleko od istarske obale tj. na Brijune. No, Mannu se nije dopalo ono što je vidio, pa je lokalno stanovništo komentirao kao odrpani puk koji govori nerazumljivim dijalektom, a cjelokupno ozračje je opisao kao provincijsko austrijsko društvo.
U veljači 1905. godine vjenačao se s Katiom Pringsheim, djevojkom iz dobrostojeće židovske obitelji. U tom braku rođeno je šestero djece (Erika, Klaus, Golo, Monika, Elisabeth, Michael). Iako nije bio politički snažno angažiran kao njegov otac i brat Mann nakon ubojstvo ministra vanjskih poslova Walthera Rathenaua (1922.) osjeća potrebnu javno prozboriti. U svom govoru Njemačka republika iskazuje svoju potporu demokraciji, liberalizmu i humanizmu. U veljači 1933. godine Mann odlazi na predavačku turneju po Švicarskoj. Razvoj događaja u domovini (učestala uhićenja, sve veća eskalacija nasilja) uvjeravaju ga da je bolje ostati u Švicarskoj. Novi dom našao je u mjestu Küsnacht gdje će ostati do 1942. godine. Tri godine nakon što je napustio Njemačku (1936.) nacisti ga i formalno istjeruju iz Njemačke i oduzimaju mu državljanstvo. Već godinu dana poslije sveučilište u Bonnu oduzima mu ranije dodijeljeni počasni doktorat.
Iz Švicarske seli u Kaliforniju u rujnu 1942. godine, a dvije godine kasnije (1944.) stječe američko državljanstvo. Prvotno će se nastaniti u Princetonu , zatim u Pacific Palisadesu (nedaleko Los Angelesa) gdje je bilo stjecište mnogih njemačkih intelektualaca. Cijelo vrijeme djeluje protiv nacista pisanom i izgovorenom riječju. Po završetku 2. svjetskog rata često se vraća u Europu, pa tako 1949. godine dolazi u obje Njemačke kako bi primio Götheovu nagradu i od zapadnonjemačkog Frankfurta i od istočnonjemačkog Weimara. Iste godine sveučilište u Bonnu vraća mu oduzeti počasni doktorat. U Njemčaku će često navraćati, ali više nikada u njoj neće živjeti. U konačnici odlučuje se vratiti u Europu, ali u Švicarsku 1952. godine. Tu će umrijeti 12. kolovoza 1955. godine u mjestu Kilchberg kraj Züricha te biti sahranjen na mjesnom groblju. Danas se smatra najznačajnijim njemačkim piscem XX. stoljeća.
Najpoznatija djela: Mali gospodin Friedemann (1898.), Buddenbrooksovi (1901.), Kraljevsko visočanstvo (1909.), Smrt u Veneciji (1913.), Ispovijesti varalice Felixa Krulla (1922.), Pitanja i odgovori (1922.).
izvor:
www.moljac.hr
Thomas Mann 1875. - 1955.
Linearni način
