Issac Asimov rođen je 2. siječnja 1920. u ruskom mjestašcu Petroviču. Tri godine kasnije, 1923. njegova obitelj emigrira u Sjedinjene Države. Tada trogodišnji Isaac još je bio premalen da shvati porive roditelja koji su brodom krenuli u nepoznato tragajući za boljom budućnosti. Mali Asimov američki će državljanin postati tek 1928. godine. Već kao desetogodišnjak on je strastveni čitatelj znanstvenofanstatičnih izdanja. Sjedeći na pultu očeve prodavaonice slatkiša napajao se petparačkim romanima i maštao o zvijezdama. Brzo je našao istomišljenike. Zajedno s Frederikom Pohlom, Jamesom Blishom, Donaldom Wollheimom i drugim budućim slavnim piscima znanstvenofantastične literature, bio je član njujorškog kluba Futurians. Bila je riječ o skupini mladih ljudi radikalnih političkih stajališta i jezgre buma znanstvene fantastike koji se iz Sjedinjenih Država poput plime proširio industrijaliziranim svijetom.
Na sveučilištu Columbia studira kemiju, a istodobno počinje pisati. Za vrijeme 2. svjetskog rata služi u Istraživačkom odjelu mornaričkog zrakoplovstva u Philadelphiji. Nakon rata još neko vrijeme ostaje u vojnoj službi, a potom se vraća na studij i doktorira 1949. s temom podužeg naslova: The Kinetics of the Reaction Inactivation of Tyroserose During Its Catalyzing on the Aerobic Oxidation of Catechol. Odmah nakon disertacije postaje predavač na bostonskom medicinskom fakultetu. Istodobno u časopisu Astounding pokreće serijal koji će kasnije objaviti kao Trologiju o zakladi i za nju dobiti 1966. nagradu Hugo kao najbolji znanstvenofantastični serijal svih vremena.
Prvu priču Asimov je objavio 1939. godine u prvom čisto znanstvenofantastičnom časopisu na svijetu Amazing Stories. No, sustavno počinje objavljivati u listu Astounding SF. Pri tome ga je glavni urednik John Campbell Jr ohrabrivao i savjetovao. Prvi roman Šljunak na nebu objavljuje 1950. godine. Isaac Asimov uvijek je bio u odličnim odnosima s drugim piscima. Čak je i rat proveo s dvojicom ne manje poznatih znanstvenofantastičnig pisaca - Robertom Heinleinom i L. Sprague de Campom. S njima je radio u eksperimentalnom centru mornaričkog zrakoplovstva. Bio je vrlo inteligentan i nadaren za prirodne znanosti te je s lakoćom stekao doktorat i profesuru. Bio je pravi radoholičar, smiren, staložen, Karikatura Isaaca Asimovaprilično svestran, vrlo jednostavan. Godine 1958. napušta posao predavača i potupno se posvećuje pisanju. Iako ispočetka njegove priče nisu privukle preveliku pozornost on je neumorno pisao i dalje. Osjećao je da je to njegov pravi poziv, a ne laboratorij. Iznimno je plodan i objavljuje vrlo mnogo, ne gubeći na kvaliteti svojega djela. Podjednako je uspješan u beletristici i pisanju popularnoznanstvenih djela i opus mu broji oko 400 knjiga. Njegovi Zakoni robotike postaju pojam i temelj razmišljanja o umjetnim stvorenjima. Za svoj je rad dobio mnoge nagrade i priznanja - nagrade Hugo i Nebula (naglasovitija svjetska priznanja za SF beletristiku), nagradu Locus i druga priznanja. Prvim dvjema okitio se 1972. godine zahvaljujući noveli The Gods Themselves. Isaac Asimov bračnu sreću je okušao dva puta. Prva mu je supruga bila Gertruda Blugerman, a druga Janet Jeppson. Janet, psihijatar po struci, zamalo je zaslugom muža postala spisateljica. Čak i koautorica nekolicini njegovih poznatijih djela. Iz toga braka rodilo se dvoje djece - sin i kćerka.
O sebi je znao reći: "Ja jednostavno nisam zainteresiran za mnogo drugih stvari osim pisanja i jedino što trebam učiniti da budem produktivan je sjesti i pisati, a općenito ne radim ništa drugo osim pisanja. Pisao je doslovce o svemu, od Biblije do Shakespearea, beletristiku, popularno-znanstvene tekstove, kritike, eseje, scenarije za TV emisije i filmove. Bio je urednik časopisa i knjiga. Pisao je mnogobrojne znanstvene kolumne, knjige iz raznih polja znanosti, radio i TV emisije. Naravno, i za taj rad dobiva posebno priznanje 1963. godine. U ljeto 1977. pokreće časopis Isaac Asimov's SF Magazine koji uskoro postaje suvereni vladar tog polja periodike. Jednu priču objavio je pod pseudonimom George E. Dale i to na nagovor urednika, a pod imenom Paul French (drugo izdanje bilo je pod pravim imenom) publicirao je serijal romana za djecu o herojskom astrounautu Davidu Lucky Starru. Uz svoje vodeće teme Asimov se okušao i u detektivskom romanu. Nakon što dva desetljeća nije pisao beletrisku vraća se opet znanstvenoj fantastici - svojim robotima i svemirskom imperiju. Ipak od prvih dana teškog siromaštva po dolasku u obećanu zemlju, do kraja života kao multimilijunaš koji za samo jedan roman dobiva honorar od nekoliko milijuna dolara Asimov je ostao isti nepopravljivi sanjar.
Premda sanjar imao je i jasne stavove o sadašnjosti i shvaćao potrebe modernog društva: U povijesti čovječanstva skupina koja raspolaže visokom tehnologijom imala je ekonomsku i vojnu prevlast. Zato, ako želimo svijet bez prevlasti, potrebno je da što više ljudi razumije oruđa tehnologije, da su upućeni u njihove prednosti i da ih slobodno koriste. Jedini lijek je, dakle, školovanje. Također je imao jasno određen stav prema povijesti: Čovjek će biti osuđen ponavljati vlastitu povijest, i uvijek iznova proživljavati Omot knjige "A Memoir"tragičnost svoje sudbine sve dok smisao svojega postojanja, i oblike svojega djelovanja, bude nalazio u modelima prošlosti. Ovakvo uvjerenje vjerovatno je uzrokovalo njegovu veću posvećenost mogućoj budućnosti. Uz sve to Asimov je razumijevao i povezanost komunikacije i demokracije: Komunikacija je ključ demokracije. Teško se ikoji narod može držati u iznimno lošim uvjetima, jer ljudi znaju što se drugdje događa i kako je drugdje. Sve je teže zanemarivati javno mnijenje. Već današnji sustav komunikacija onemogućava neke zloupotrebe vladajućih skupina, a može ga se još poboljšati.
Njegovu priču Nightfall udruženje pisaca znanstvene fantastike Sjedinjenih Država proglasila je najboljom kratkom pričom svih vremena, a serijal o robotima nagrađen je kao najbolji serijal svih vremena. Godine 1987. isto udruženje pisaca dodjelilo mu je nagradu za životno djelo. Isaac Asimov umro je 6. travnja 1992. godine u New Yorku.
izvor:
www.moljac.hr
Isaac Asimov 1920. - 1992.
Linearni način
