Arthur Charles Clarke rođen je 16. prosinca 1917. godine na farmi u Mineheadu, Somerset, u Velikoj Britaniji od oca Charlesa Wright Clarkea i majke Nore Mary (rođene Willis). Bio je najstarije od četvero djece. Od malih nogu zanimala ga je znanost pa je tako u trinaestoj godini sam konstruirao prvi teleskop. Kada mu je bilo četrnaest godina umire mu otac (od raka) pa je majka primorana dodatno raditi da upotpuni kućni budžet. Tada je majka počela podučavati sate jahanja. Clarke u London dolazi 1936. godine zaposlivši se kao računovođa u Ministarstvu financija. Za vrijeme 2. svjetskog rata služi u RAF-u (ratnom zrakoplovstvu) radeći sa skupinom stručnjaka koja je izumjela radar i dobiva čin poručnika zrakoplovstva. Nakon rata upisuje King's College u Londonu i 1948. diplomira fiziku i matematiku s odličnim ocjenama. Kao što je ranije rečeno već je od malih nogu pokazivao zanimanje za prirodne znanosti, postavši u sedamnestoj godini član Britanskog interplanetarnog društva kojem je i predsjedao 1946. - 1947. i 1950. - 1953. godine. Prvu priču, Loophole, objavljuje 1946. u čuvenom znanstvenofantastičnom magazinu Astounding Science Fiction. Slijedi bogata spisateljska djelatnost (šezdesetak knjiga) u znanstvenofantastičnoj i popularnoznanstvenoj književnosti, koja mu donosi brojne svjetske nagrade - Hugo, Nebula, Jupiter, International Fantasy Award, John Campbell Memorial Award. Dok za znanstveni rad dobiva priznanje UNESCO-a Kalinga, kao i nagradu Emmi za doprinos komunikacijskim satelitima. Svjetsku su mu slavu proširili komentari izravnih prijenosa misija astronautičkih ekspedicija na Mjesec - Apollo 11, 12 i 15, a osobito film 2001: Odiseja u svemiru. Film je snimio 1968. godine s redateljem Stanleyem Kubrickom.
Još u tinejdžerskim danima poludio je za astronomijom i svime vezanim uz svemir, istraživanje nepoznatoga i popularnu znanost. Zanosio se pulp magazinima, romanima Vernea i Wellsa i bio je vrlo aktivan u fanovskim organizacijama ljubitelja takvih aktivnosti. Godine 1937. jedan je od utemeljitelja BSFA (British Science Fiction Association), britanske udruge ljubitelja znanstvene fantastike. Paralelno je izgrađivao svoju tehnološku izobrazbu i literarni stil. U radu tiskanom u časopisu Wireless World, listopada 1945. (15 godina prije lansiranja satelita Telstar) tvrdi da se oko Zemlje na visini od 22.300 milja proteže pojas koji omogućuje stacionarno orbitiranje satelita i posredstvom njih gotovo trenutan prijenos informacija s jedne točke globusa na drugu.
Clarke i princ CharlesOduvijek je bio prepotentan pa mu je nadimak bio Mister ego, ali priznaje novinaru lista Observer: ... Otkad sam se uzdigao iznad taštine postao sam najbolji čovjek kojeg znam. Takav je ostao i kao pisac - ekscentrik. Za njega je tipično da u razdoblju milijunskih honorara i na vrhuncu slave potpiše ugovor za pisanje Odiseje 3, zajamčeni bestseler, uz predujam od samo jednog dolara. Opsjednut je tehologijom. Tako njegova kuća na Šri Lanki vrvi računalima i elektroničkom opremom. Na krovu kuće je velika tanjurasta antena za komunikaciju s cijelim svijetom. Ocu svemirske komunikacije antentu je darovala skupina obožavatelja i zahvaljujući njoj Clarcke je dugo bio jedini na Šri Lanki koji je pratio TV program. Clarke obožava svoje računalo, od milja ga zove HAL junior, i nerijetko troši mnogo vremena za igranje igrica na računalu. Zidovi kuće pokriveni su svim i svačim - plaketama, nagradama, posterima, mapama Mjeseca, njegovim slikama s poznatim osobama kao što su astronauti, glumci, političari i književnici. Tu su autogrami Gagarina, posade Apolla 15, glumice Carrie Fisher, poznatog prevaranta Clifforda Irvinga znanog po tome što je krivotvorio autobiografiju Howarda Hughesa. Potom tu je posebna poruka Neila Armstronga nakon povratka s Mjeseca, priznanje astronauta koji su prvi vidjeli crnu stranu Zemljina satelita pa su bili u kušnji poslati poruku kako vide crni obelisk i još mnogo toga. Inače, kuću je kupio od biskupa iz Colomba i prvi je korisnik vladine odluke da stranci ne plaćaju porez ako im zarada dolazi iz inozemstva. Možda je uzrok tome i dvadesetogodišnje prijateljstvo s predsjednikom Šri Lanke Dawawardeniom. U dvorištu kuće kriješte njegovi majmuni koje obožava. Visok je, odjeven u sarong, žustrih kretnji, starstveni igrač stolnog tenisa (u njegovoj nazočnosti nemojte taj sport nazivati ping-pongom), vitalan, stalno u pokretu, vrstan ronilac angažiran na istraživanju i zaštiti mora oko Šri Lanke.
Živio je u hotelu Chelsea, sjedištu beat scene, družio se s Burroughsom, Ginsbergom, Warholom... Apsolutni je zagovornik mira i protivnik zamisli tipa ratovi zvijezda te odlučan ekolog. Voli glazbu Sibeliusa i Rahmanjinova, ali i Jean Michaela Jarrea. Ateist je no i vrlo religiozan na svoj osebujan način. Rastavljen je i prizanje biseksualna iskustva. Obožava komunicirati s ljudima i kaže da je imao javnih nastupa koliko i Frank Sinatra. Majka mu je bila vrlo maštovita i zanimljiva osoba koja je i sama bila spisateljica, a umrla je u sedamdesetoj godini života. Za svaku knjigu koju napiše tvrdi da mu je posljednja, ali piše i dalje. Literarni opus Arthura Clarkea tematski je vrlo raznolik. Prava mu je opsesija tzv. prvi kontakt kao arhetip žanra. Šovinizam koji dominira svjetskim znanstvenom fantastikom, otegotna je okolnost čovjekove komunikacije sa svemirom koju Clarke nastoji razbiti. Osobito u noveli Susret s meduzom i Clarke radiromanu Sastanak s Ramom. Apologija znanosti, glorifikacija njene moći i mogućnosti ekstrapolacije u budućnosti, sljedeće su značajne stavke Clarkeova opusa - Matica Zemlja, Rajski vodoskoci, 2010: Druga odiseja. U njima on prestaje biti samo populizator znanosti i zalazi u psihološke, etičke, filozofske, sociološke analize čovjekova napretka i njegovih otkrića. Nastojeći "nagovoriti" čovječanstvo na humanost i duhovnost.
Njegov su stil i jezik čitki. Njegova su djela pisana da budu čitana, shvaćena i da prenesu dvije temeljne piščeve poruke: genijalnost znanstvene ideje i sociološki, psihološki, filozofski utjecaj te ideje, ili njene ekstrapolacije na čovječanstvo. Taj spoj popularnoznanstvene magije i situacije i likova s kojima se lako poistovjetiti i shvatiti ih, načinio je od Clarkea kultnog pisca suvremene znanstvene beletristike. Osobito nakon filma 2001: Odiseja u svemiru koji je značajno utjecao kako na filmsku industriju. Robot HAL (pomaknete li svako slovo tog imena za jedno mjesto u abecedi dobivate IBM!) i monolit prava su obilježja Clarkeova djela. Od 1956. godine stalno živi na Šri Lanci, u slikovitome djelu Colomba. Danas je kultni autor znanstvenofantastične literature, ličnost koja je diljem svijeta među najzaslužnijma za popularizaciju i napredak znanosti, veliki borac za ulaganja u istraživanje svemira, zaštitu Zemlje, mir i očuvanje onoga što čovjeka čini izuzetnim djelom prirode.
izvor:
www.moljac.hr
Arthur Charles Clarke 1917. -
Linearni način
