Evo, sad ce "tata" da ti objasni.
1.Pise se razdeliti i raspodeliti.Zasto?U oba slucaja je perfiks raz.objasni!
ra
z- +
deliti --> razdeliti (nema glasovnih promena)
ra
z- +
podeliti --> raSpodeliti (doslo je do
jednacenja po zvucnosti (kada se dva suglasnika razlicite zvucnosti nadju jedan kraj drugog, prvi suglasnik se prilagodjava drugome), pa se
Z pretvorilo u svoj bezvucni parnjak
S.)
Sa morfoloske tacke gledista, svi prefiksi izvedeni od RAZ- (ra-, raš-, ras-...) nazivaju se
ALOMORFI. Termin je, ako se ne varam, uveo moj profesor, Slobodan Marjanovic.
2. Jesi li znao pazioda mnogi ljudi pisu komparativ prideva visok?Neko pise vislji,visoci ili visociji.A pravilan je samo oblik visi.Dokazi to.
Poredjenje (komparacija) prideva je promena prideva koja se zasniva na stepenu zastupljenosti osobine koju odredjeni, ISKLJUCIVO OPISNI pridev oznacava.
Komparativ (prvi stupanj poredjenja) - gradi se od pridevske osnove i infiksa:
-IJ-
Dodaje se na osnovu:
*
visesloznih prideva (
hrabri, -a, -o;
slobodni, -a, -o);
*
jednosloznih prideva sa kratkim samoglasnikom u osnovi (
nov, -a, -e);
*
nekih jednosloznih prideva sa dugim samoglasnikom u osnovi (
slani, -a, -o)
-J-
Jotuje suglasnik osnove, i dodaje se na osnovu:
*
jednosloznih prideva sa dugim samoglasnikom (
mladi, -a, -o; jak);
*
jednosloznih prideva sa kratkim samoglasnikom (dug)
*
nekih dvosloznih prideva, i to na osnovu koja se dobija odbacivanjem zavrsetaka osnovnih oblika (
VIS-OK, - A, -O;
dub-ok, -a, -o)
vis- + -j- + -i, -a, -e --> VIŠI, -A, -E
Oblik
VIŠLJI je nepravilan iz prostog razloga sto nema nacina da se izvede. Zubni suglasnik
S jotovanjem ne daje
ŠLJ vec
Š, jer u polozaju ispred J sa zuba prenosi artikulaciju na tvrdo nepce (sj-š, dj-đ, tj-ć, zj-ž).
Oblik
VISOČIJI je nastao tako sto je tretiran kao viseslozni (a ne dvoslozni) pridev, te je dodat infiks -IJ- umesto -J-
visok- + -ij- + -i, -a, -e --> visokiji, -a, -e --> visočiji, -a, -e (palatalizacija).
-Š-
Dodaje se na osnove samo tri prideva u srpskom jeziku:
lak,
lep i
mek.
3. Sta zapazas u vezi sa promenom suglasnika l i o?(obrati paznju na granicu sloga).
Glasovna promena L:O nastala je krajem XIV veka.
Uvek ce na kraju sloga O biti umesto L u sledecim slucajevima:
- radni glagolski pridev, i to muski rod jednine (radio, pevao, pisao...);
- imenice izvedene od radnog glagolskog prideva sufiksom -nica (radionica, citaonica, spavaonica...);
- imenice izvedene od radnog glagolskog prideva sufiksom -ac (osim u nominativu jednine i genitivu mnozine) (citaLAC-citaoca-citaocu...)
- reci izvedene sufiksom -BA (deoba, seoba)
Ima mnogo reci u kojima je L ostalo nepromenjeno:
- Imenice izvedene sufiksom -ac, koje u slogu ispred nastavka imaju dugi vokal (znalac, prelac, pogorelac...)
- Reci domaceg porekla koje su analogijom uzele oblike sa nepromenjenim L (silni, stalni, molba - molbeni, zalba - zalbeni...)
- Reci stranog porekla, koje su odomacene (marsal, general, kanal, zdral, val, gral...)
4.Navedi nekoliko primera odstupanja od promena suglasnika k,g,h u licnim i geografskih imenima.
Prisvojni pridevi vlastitih imena Luka, Anka, Zaga, Branka, Miha...
Geografija mi nije jaca strana.
