|
Citat: Autor citiranog posta Daky |
|
|
|
|
|
Pa pravo da ti kazem da se ja jos uvek nisam navikao na Kanadu.
Znaci, tu sam, ali nisam tu.
Mogu pravo da ti kazem da vise ne znam ni gde zelim da budem. |
|
|
|
|
Tačno sam to i očekivala... :frown:
Pola života ovde, pola tamo... terazije i ništa ne preteže... Postoji izraz za ljude bez domovine, tj., one koji imaju osećaj da ne pripadaju nigde -
apatridi (a = bez i patria = zemlja, otadžbina; prim.prev.). Ovo je problem preko milion mladih ljudi koji su napustili YU. I kod njih nostalgiju ne treba očekivati. Šta su mogli da zapamte? Početak rata, mržnju, brige roditelja oko toga šta će, kud će, pogibije rođaka...
A šta mislite kako je mojoj generaciji i malo starijima? Npr., tvojim roditeljima, Daky... Pa mi imamo puno toga lepog da pamtimo. Živeli smo skroz opušteno, putovali, bili bezbrižni, imalo se...
Zato smo mi nostalgični, a vi, nažalost niste...