Đurović, Otilovići, pa Jugovo, Crljenice i Potrlica (Pljevlja); Goleša i Mažići (slave Đurđevdan), Pljevlja; Trojice (1753. god.), Pljevlja; U Podgoricu iz Komana 1601. god., jedni iz Bjelica u Podostrog (Budva), vidi: Berek; Zagrad (Župa Nikšićka), ranije: Krunić, iz grupe Nikšića; Bjelopavlići: Zanugline i Požar ogranak Grupkovića, Slatina, Ožlindrijen i Spuž (Bjelopavlići), ogranak Grupkovića i Ćurioc, ogranak Tomaševića; Bijela (manastir), Šavnik ogranak Gluščevića (Miloševića) u Donjoj Bijeloj; Lukovo i Ivanje (iz Pješivaca), Nikšić, jedni su iz Cerova (Pješivci) u Zagrad, Župa Nikšićka. Od njih su u Šavniku i jedni odatle u Nikšić, Trnovice (Višegrad), ogranak Kujundžića iz Riđana (Nikšić); Nikšićko Prekovođe; u Crnce (Pješivci) iz Bjelopavlića; Pješivci (Bogetići). Od njih su u Nikšićkim Trepčima, Svibi (Piperi), bližnji Radišićima - piperskim. Od njih kod Kuršumlije (Srbija); Vukosavci, Goričenima i Ponari (od njih u dotičnoj Bistrici), Donja Zeta, su od Lambuljića; u Matagužama (Zeta) 1492. god. Velji Zalazi (Cetinje) 1439. god. ranije Drugović iz Zete. Od njih su u
Prčanju, Kamenarima i Dobroti (Boka Kotorska) i Odesi uz Crno more; Kućišta u Ćeklićima (Cetinje), ogranak Kaluđerovića; Zagorak (Pješivci), ranije (Zagorčani) Šćepanović; Petrov Do u Ćeklićima, starosjedioci; u Cucama (Miokova Dolina), Zaljut kao: Preobražanin iz grupe Bajkovića; Musterovići (Gornji Zagarač); u Rovcima (Podgorica), u Crmnici: Dupilo (Đurovića kuće); Sotonići (Mihaila Nikolića); u Pješivcima (Nikšić). Od njih Nikšićka Trepča, Nikšićkom Polju i Valjevu; Limljanima; u Đurovićima (Đekići), Cetinje; Začir u Ljubotinju (Cetinje); Releza i Orasi u Lješanskom području (Podgorica), ranije: Đujović; Orasi (lješansko područje); Glavati (Tivat) iz Bajica (Cetinje); ogranak Mijajlovići, grana Krivokapića; Podubla (Njeguši), kasnije kao: Bećir ili Bećirović; Cetinje; Šavnik, doseljenici iz Bjelopavlića; Gusinje; kod Rožaja; područje Bjelopoljske Bistrice; Kotor; Kuti i Savina, Herceg-Novi, oko 1692. god. doselili se iz Gacka (Hercegovina);
Prčanj (Boka Kotorska) u 16. v. došli iz Stare Crne Gore; Dobrota (Kotor); Žljijeb (Boka Kotorska); Kotor i područni Zalaz; Pod Lišnjem, pa sišli u Zupce i Dobru Vodu (Bar); u Pivi ogranak Blagojevića, od njih na Glasincu (Romanija); u Podgorici su iz Građana (Crmnica); Dučići (Kuči). Ogranak Žikovića (Živkovića) grupa Mrnjavčevića. Od njih su u: Crmnici, Darzi, Zupcima i Dobroj Vodi (Bar), Ulcinju, Dulićima (Gacko), Bašči, Klancu i Kržici u Bihoru (Bijelo Polje); Bijelom Polju i okolini; Ogranak Dedića, srodni Đurovcima; Dedići u Gornjim Šestanima i Arbanešu (Krajina); ogranak Kujundžića iz Riđana (Nikšić), naseljeni u: Bijelo Brdo i Trnovice (Višegrad). Srodni tamošnjim Bočovićima; Valjevu, Mokroj Gori (Višegrad), Obrenovcu i Kraljevu (Srbija); Suvodol (Rožaj). U Rovcima (Podgorica), Đurovi potomci. Od njih su u Toplici (Kuršumlija) kao: Miletić; Sutorina (Bar) iz Bara, porijeklom iz područja Rijeke Crnojevića; Seoca (Piperi), potomci Đuke i Boža Veškova; Kod Plava i kao: Đurković, ranije Đurović (pređe Vušurović) iz Zavale (Piperi). Od njih su u Bosni oko 1880. god.; Đurković (Ćeklić), Cetinje; Crkvice (Nikšić); Gajtan (južna Srbija), porijeklom iz Zagrnji (Zagradi), Župe Nikšićke, pa jedni iz Zagrade u Nikšiću i Drobnjacima
