|
MREŽA ZA RESTITUCIJU OSUĐUJE NAJAVU PRODAJE „MILOŠEVIĆEVE KUĆE” U TOLSTOJEVOJ 33
Jedna od članica Mreže za restituciju u Srbiji, Udruženje građana za povraćaj oduzete imovine "Beograd", žestoko je kritikovalo najavu da porodica Milošević namerava da proda vilu u Tolstojevoj 33 u Beogradu, nazvavši to nastavkom politike omogućavanja daljeg bogaćenja povlašćenih pojedinaca i, kao takvo, vrhunskim organizovanim kriminalom.
"Kada država omogući povlašćenim pojedincima da se obogate, što je u Srbiji slučaj od 1945. godine pa do danas, onda to nije krivica samo tih pojedinaca koji to obilato koriste već i takozvanih narodnih poslanika i političara koji im to omogućavaju. A ako je porodici Milošević omogućeno da prema ’zakonima’ Srbije stekne vlasništvo nad tom kućom, onda nije neobično što oni sada to vlasništvo mogu koristiti slobodno i prodati ga prema svojoj potrebi.
To im je zagarantovano i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, koja je u Srbiji na snazi tek od marta 2004. godine, ali koja štiti i građane kao što su Miloševići. A nije realno očekivati da će porodicu Milošević sada biti sramota da se poziva na Konvenciju koja nije štitila građane za vreme njihove vlasti", navodi se u saopštenju Udruženja građana za povraćaj imovine "Beograd".
Podsećanja radi, zemljište na kojem se danas nalazi kuća u Tolstojevoj 33 i koju Miloševići smatraju delom svog pozamašnog imetka, pre Drugog svetskog rata je pripadala sestrama Gece Kona, nekada čuvenog beogradskog knjižara i izdavača, čiji potomci već godinama neuspešno potražuju to imanje. Kao i mnoge druge kuće i placevi, i ovo zemljište je 1945. godine nacionalizovano, da bi početkom sedamdesetih godina prošlog veka na tom mestu nikla nova kuća od 180 kvadrata, u koju se uselio nekadašnji predsednik Srbije Jovan Veselinov s porodicom.
Međutim, tokom priprema terena za dolazak novog vladara noći i dana u Srbiji, Veselinovima je još 1989. godine sugerisano da tiho napuste zdanje i ustupe ga Slobodanu Miloševiću, što se oktobra iste godine i dogodilo. Doduše, porodici Milošević se dopalo samo mesto, ali ne i postojeća kuća, tako da su ubrzo počeli radovi nakon kojih je nikla čuvena vila u Tostojevoj 33 kakvu danas znamo.
Grgurević: Onemogućiti tu bespravnu prodaju
Predsednik Lige za zaštitu privatne svojine Slavenko Grgurević kaže da imanje koje se prodaje kao vlasništvo Miloševića pripada čuvenom srpskom knjižaru Geci Konu, koji ima rodbinu u inostranstvu. On je kazao da će to udruženje njegove naslednike obavestiti o nameri porodice Milošević da otuđi vilu i imanje, i najavio zajedničku akciju kako bi se ta "bespravna" prodaja onemogućila, uključujući i obraćanje Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
Isprva se oko cele stvari digla neka prašina i postavljana su pitanja kako su i kojim parama Miloševići došli do ove kuće, ali je i to leglo nakon što je zvanično utvrđeno da je Slobodan Milošević kuću u međuvremenu uknjižio na svoje ime i da je to platio svojim novcem, što je u ono vreme iznosilo oko 3.000 maraka (1.500 evra) u dinarskoj protivvrednosti. Naravno, nikad nije objašnjeno ko je i kako platio preuređivanje kuće, niti kako je uopšte moglo biti otkupljeno jedno rezidencijalno zdanje (jer to nije nimalo isto što i državni stan) koje, pored toga, ima i svog urednog vlasnika. Iz Udruženja "Beograd" sada upozoravaju na to da, ukoliko se Miloševićima dozvoli da prodaju ovu kuću, oni na tom poslu sada mogu zaraditi 200 puta više nego što su je platili, jer bi se za vilu u Tolstojevoj danas moglo dobiti oko 300.000 evra.
– Naravno, nije stvar samo u Miloševiću i "njegovoj" vili u Tolstojevoj 33, jer je taj slučaj zapravo samo kap u moru sličnih nepravdi i malverzacija s nacionalizovanom imovinom, koje nisu prestale ni nakon "5. oktobra" – rekao je za "Dnevnik" koordinator Mreže za restituciju u Srbiji i sekretar Udruženja "Beograd" Mile Antić.
Podsećajući na to da je Mreža za restituciju, sakupivši više od 100.000 potpisa, postala legitiman predlagač zakona o vraćanju imovine i obeštećenju, koji još od 2003. godine skuplja prašinu u rastegljivoj skupštinskoj proceduri, Udruženje "Beograd" je optužilo predsednika republičkog parlamenta Predraga Markovića za bezočno ignorisanje tog predloga, a ministra finasija Mlađana Dinkića i potpredsednika Vlade Srbije Miroljuba Labusa da, zajedno s pojedinim predstavnicima SRS-a, DS-a, GSS-a, DSS-a, SPS-a i drugih političkih partija, zagovaraju i uspešno sprovode koncept po kojem će bogaćenje odabranih pojedinaca biti omogućeno i u budućnosti.
Antić je dodao da je taj predlog zakona, osim što je usaglašen s Ustavom Srbije, usklađen i s evropskim propisima i konvencijama i da niko ne može da ih optuži da žele da nasilno izbacuju ljude iz kuća u kojima trenutno žive, već da bi, upravo suprotno, usvajanjem takvog zakona bili zaštićeni svi, osim "neformalnih struktura i povlašćenih pojedinaca koji od nedonošenja zakona imaju ogromnu korist".
– Mislim da ćemo veoma brzo videti da li je zalaganje nekih ovdašnjih političkih partija za evropske integracije samo deklarativno ili zaista iskreno, jer se među kratkoročnim prioritetima koji se nalaze u dokumentu o partnerstvu između Srbije i Crne Gore i Evropske unije, i koji bi trebalo da budu ispunjeni najkasnije do 2006. godine, nalazi i restitucija. I to ne samo usvajanje ozbiljnog zakona na tu temu već i njegova sveobuhvatna implementacija u praksi – poručio je Antić, dodajući da se konačnim rešavanjem ovog pitanja ne čini dobro samo objektivnim potražiocima oduzete imovine već i svim građanima Srbije, s obzirom na to da se radi o kočnici evoluitivnog napretka društva, ulaska u EU i stvaranja realnih temelja zagarantovanosti privatne svojine kao preduslova za bilo kakva ozbiljna strana ulaganja.
Izvor: Dnevnik - Novi Sad 19.08.2005.godine |
|