Vuksfrj

Kubanski revolucionar Ernesto Rafael Guevara Lynch de la Serna, poznatiji kao Che Guevara, liječnik iz Argentine rođen je 14. juna 1928. u mjestu Rosario u bogatoj porodici. Iako je porodica bila aristokratskog porijekla, preferirala je socijalističke ideje. Godine 1947. Ernesto upoznava Bertu Gildu Infante, znanu pod imenom Tita. Tita je bila članica argentinske komunističke omladine i njih dvoje postaju nerazdvojni prijatelji. Godine 1948. Che se upisuje na studij medicine u Buenos Airesu. Do marta je položio sve ispite iz prve godine, u junu polaže sve ispite iz druge godine, a u decembru iste godine sve ispite sa treće godine. 1. januara 1950. mladi Ernesto kreće na putovanje sjevernim argentinskim provincijama. Tako stiže u San Francisco del Chahar gdje njegov prijatelj Alberto Granado upravlja centrom za oboljele od lepre. Po povratku s tog putovanja nastavlja studij s velikim interesom za alergije, astmu i lepru.

Uporedo sa studiranjem radio je kao bolničar na trgovačkim brodovima argentinske nacionalne trgovačke pomorske kompanije. Na tim putovanjima obilazi južne obale Argentine, Brazil, Venecuelu i Trinidad. U oktobru odlučuje krenuti na putovanje kroz Latinsku Ameriku, zajedno s Albertom Grandadom na motociklu marke Norton. 1. maja stiže u Limu gdje upoznaje doktora Huga Pescea, peruanskog znanstvenika i direktora nacionalnog programa za lepru, te istaknutog marksistu. Che će razgovore koje je vodio sa doktorom Hugom kasnije istaknuti kao veoma važne u promjeni njegova stava prema životu i društvu. Tada se odlučuje vratiti u Buenos Aires, kako bi dovršio studij. Putuje teretnim avionom preko Miamija, gdje dolazi do tehničkih poteškoća što odlaže let za mjesec dana. Che se zaposljava kao konobar i perač posuđa u jednom baru kako bi obezbjedio uslove za zivot dok ne nastavi putovanje. Biva provjeravan od strane policije koja se interesuje da li je komunist. Vraća se u Buenos Aires 31. august, a studij završava početkom 1953. godine. Regrutovanje u vojsku izbjegava zbog zdravstvenog stanja. Potom odlazi u Boliviju, da bi se nakon promjene nekoliko zemalja skrasio u Gvatemali. Godine 1954. sudjeluje u borbama protiv gvatemalske vlade u sanitarnoj sluzbi. Godine 1955. Che radi kao doktor u bolnici Hospital Central u Mexico Cityu. U junu susreće brata Fidela Castra - Raula Castra.

24. juna 1956. meksička policija hapsi grupu kubanaca sa kojom su bili Che i Fidel. Pod optuzbom da je spremao atentat na Fulgencija Batistu 3. jula novinska agencija UPI objavljuje: Argentinski doktor Guevara biće deportiran u domovinu. Bivši meksički predsjednik Lázaro Cárdenas umiješaće se u rad policije kako bi obranio kubanske revolucionare pa su krajem jula Che Guevara i braća Castro pušteni na slobodu. Oni su u tajnosti nastavili sa svojim revolucionarnim aktivnostima. 2. decembra grupa od 82 ljudi iskrcava se na istočnoj obali Kube kod mjesta Los Cayelos. Međutim njihov dolazak je primjećen i vladine snage kreću u potjeru za njima. Revolucionari se dijele u manje grupe.

5. decembra kod mjesta Alegría del Pino Che upada u zasjedu, biva ranjen u vrat ali uz pomoć suboraca uspijeva pobjeći. 21. decembra Cheova grupa stigla na plantažu kafe, gdje su se sastali sa Fidelom. Januara 1957. napadaju kasarnu u mjestu La Plata. Bila je to prva pobjeda revolucionara. Nakon pobjede revolucije, kao nagradu za ucesce u revoluciji, Che 9. februara dobiva kubansko državljanstvo. Od jula do augusta na putu je sa službenom kubanskom delegacijom u Ujedinjene Arapske Emirate i Egipat. Potom odlazi u Indiju, Tajland, Japan, Indoneziju i Pakistan. Povodom incidenta u Zaljevu svinja kada su izbjegli Kubanci uz pomoć Amerikanaca pokušali srušiti vlast na Kubi izjavljuje: Mi imamo sastanak sa historijom i jednostavno sebi ne možemo dopustiti da nas uplašite! Moramo zadržati entuzijazam s kojim smo krenuli u borbu. Moramo graditi tvornice s lijevom rukom, u desnoj ruci držati pušku, a s obje noge zgaziti crve.

Nakon ubojstva kongoanskog predsjednika Lumubme i dolaska na vlast diktatora Čombe Che u Generalnoj skupštini Ujedinjenih Naroda u New Yorku izjavljuje: Svi slobodni ljudi svijeta moraju biti spremni na osvetu za kongoanski zločin. Godine 1965. Che odlazi u Kongo s grupom kubanskih suboraca, kako bi sudjelovao u tamošnjim borbama. Putujuci preko Moskve, Praga, Beča i Brazila Che stiže u Boliviju 3. novembra 1966. gdje zapocinje borbu. Međutim 8. oktobra 1967. kod sela La Higuera Chea sa jos dvojicom boraca zarobila je bolivijska vojska. Na mjesto gdje su zarobljeni pukovnik bolivijske vojske, Kubanac koji radi za CIA-u sprovodi zapovijed s više instance i na licu mjesta ubija Chea i njegove drugove Willya Cubu i Juana Pabla Changa.

Nakon Cheove smrti vodeći svjetski listovi ponudili su 125.000 američkih dolara za njegov dnevnik. 1. jula 1968. dnevnik je objavljen na Kubi i distribuiran je besplatno. Sadržaj dnevnika izazvao je međunarodni skandal zbog načina na koji su bolivijska vojska i Amerikanci tretirali ratne zarobljenike. Zbog svoje tragične smrti Che je postao uzor mnogim mladima posebice tokom 60-ih i 70-ih godina 20. vijeka.

Podaci preuzeti sa Che Guevara - Wikipedia, den fria encyklopedin