UZROCI I POVODI
Najveci rat,koji je uzdrmao ljude iz doba,danas nama, daleke proslosti,svakako je bio pohod na Troju. Deset godina je trajao taj strasni sukob, u kome su zivote izgubili mnogi heroji. Ahajci i Ajolci, Heleni sa kontinentalnog dijela Grcke,opsjedali su i pobjedili Trojance, Maloazijske Grke. Trojanski rat je, po legendi, zapocet zbog ljubavi lijepe Helene. Medjutim, taj rat nikako nije bio mitski, sto neosporno dokazuju arheoloska iskopavanja, koja su na svjetlost dana iznjela sve sto je Homer opisao u Ilijadi. Danas je svima poznato da su Ahajci presli na suprotnu obalu, sa svom svojom vojskom i opremom kojom su raspolagali, kako bi osvojili plodnu i razvijenu Troju. Bili su to jaki i hrabri borci.Zar, sa takvom vojskom ne bi mogli da ucine svojim neizmjerna bogatstva Troje, da svojim kucama dovedu njihove prelijepe zene i pograbe sve ono najljepse sto je postojalo u Ilionu?Komunikacija ni u kom slucaju nije predstavljala problem. Trojanci su bili ljudi koji su pripadali istom plemenu, i, sta vise, bili su im i rodjaci. Ahajci su raspolagali vojskom od 100. 000-135. 000 ljudi i flotom od 1.186 brodova. U pohodu su ucestvovali svi vladari Ahajaca i Ajolaca. Trojanci su imali izvrsno utvrdjeni grad, a mogli su da se oslone i na pomoc susjednih plemena, od kojih su neka bila helenskog porjekla a neka stranog: Likijci, Misijci, Kikonci, Paflagonci, Frigijci, Karesi, Trakijci, Asirci sta vise i Etiopljani, a moguce i Egipcani. Ovaj veliki rat proslavio je nadaleko cuvene homerske junake: Ahila. lik koji dominira Ilijadom, Agamemnona, Odiseja, Hektora, Parisa i mnoge druge. Anticki istoricari navode da je povod i razlog izbijanja Trojanskog rata, bili potraga za novim zemljistem. Mit koji opisuje nastanak i tok ovog sukoba, upucuje na dogadjaje i cinjenice, koje svakako zasluxuju paznju, i koje obavezno treb spomenuti. Sve je zapocelo prilikom svadbenog veselja, na svadbi Peleji i Tetide.
TROJANCI
Trojansko utvrdjenje nalazilo se na planini Ida, nedaleko od Helesponta, kod Crnog Mora. Utvrdjenje su kralju Laomedontu sagradili Posejdon i Apolon. Dogadjaji koji ce u nastavku biti opisani odigrali su se u vrijeme dok je Trojom vladao kralj Prijam, Laomedontov sin, sa svojom suprugom Hekabom. Prijamu je pravo ime bilo Podark, i bio je brat Hesioni, koja je Telamona pratila do Salamine, gdje se za njega udala, i rodila mu Teukara i Ajanta, koji su kasnije ucestvovali u trojanskom ratu. Ahijci i Trojanci, po svemu sudeci, ne samo sto su vodili porjeklo od istih plemena, nego su najcesce pripadali i istim porodicama. U svom utvrdjenju, u Troji, Prijam je zivio sa svojom mnogobrojnom porodicom, i imao je mnogo djece, sto nije zabiljezeno ni za jednog drugog kralja. Imao je pedesetoro sinova, i veliki broj cerki. Prvorodjeni sin bio je Hektor, a zatim redom, Paris, dejofob, Helen, Polidor, Trojilo i dr. A od cerki najpoznatije bile su Kreusa, Laodika, Poliksena i Kasandra koja je bila obdarena vidovitoscu i prprocanskim sposobnostima.
POHOD AHAJACA NA TROJU
Kao sto je prethodno vec bilo pomenuto,Agamemnon, kralj Mikene, ozenio se Klitajmnestrom, a Menelaj njenom sestrom Helenom, Menelaj je vladao Spartom, gdje je docekao Parisa i njegovu pratnju kada su ga posjetili, donoseci mu skupocjene poklone. Kada je Paris ugledao prelijepu Helenu, bio je zadivljen njenom ljepotom. Menelaj je stranog kraljevica docekao sa svim pocastima i obicajima, kojima je iskazao svoju gostoljubivost, ali je vec desetog dana nakon njihovog dolaska morao da otputuje na Kretu. Tada je Paris iskoristijo priliku, i priblizijo se Heleni, koja se nije mogla oduprijeti ljubavi, koju joj je namjenila mocna Afrodita. Zbog toga je primila bogate darove koje joj je Paris donio, i u sred noci posla sa njim. Zaljubljeni par je zatim krisom pobjegao i uspio da se docepa Troje, gdje je proslavljena njihova svadba. Potom je Irida, glasnik bogova, donjela Menelaju na Kretu, glasu o tom dogadjaju.
...