Demetra sa klasjem žita ispred žrtvenika - crvenofiguralna kupa (oko 450. g. pne) Brisel, Kraljevska biblioteka
Demetra je jedna od 12 vrhovnih bogova, koji su živeli na Olimpu. Ona je boginja žitnih polja, i u Staroj Grčkoj je bila veoma poštovana, naročito od strane žena, jer u oblasti nije bilo tako razvijena poljoprivreda, a ni uopšte u celoj tadašnjoj Staroj Grčkoj.
Danas su poznati mnogi mitovi i priče o Demetri, ali je definitivno najpoznatija priča o njoj i njenoj ćerki-Persefoni. Demetra i Persefona su tokom Persefoninog odrastanja bile nerazdvojne, i Demetra ju je obožavala. Međutim, jednog dana, dok je Persefona bila na nekoj livadi, zemlja se otvorila i bog podzemlja, Had, povuče je dole sa sobom. Ovaj događaj ima i u pozadini jednu priču o raspravi Zevsa i Hada i njihovom dogovoru, u kojem je i sama Persefona bila uključena, jer se Had bio zaljubio u nju.
Inače, nakon što je Demetra saznala šta se desilo, takav je gnev i tuga obuzme, da za vreme njenog tugovanja, nijedno žitno polje nije ništa rodilo, kao da je čitava priroda tugovala sa njom. Videvši da ovako neće moći dugo, Zevs odluči da načini sporazum između Demetre i Hada. Odlučeno je da 8 meseci Persefona provodi sa svojom majkom, a 4 sa Hadom.
Od tada u narodu u Grčkoj postoji verovanje da dok je Persefona sa Demetrom, žitna polja rađaju i daju ogromne prinose. Ali kada se Persefona vrati kod Hada, onda 4 meseca sve odumire...
Demetrini simboli su klas, narcis i bubamara, dok joj je roda najomiljenija ptica.