Budizam
Budizam je jedna od tri velike svetske religije koja je nastala na tlu severne Indije pre više od 2500 godina.
Osnivac budizma
Osnivac budizma, ili po njegovim vlastitim recima onaj koji je ovo ucenje samo nanovno otkrio, je
Sakyamuni Buda. Buda nije licno ime vec titula koja oznacava budnog ili probudjenog, onog koji se probudio iz sna o zivotu i koji stvarnost vidi onakvu kakva ona zaista jeste. Pre nego sto je kroz svoje duhovno pregnuce stekao taj naziv, Buda je nosio ime Sidarta Gautama, a rodjen je kao kraljevic u malom kraljevstvu Sakya. Odatle nam dolazi prvi deo njegovog kasnijeg imena, Sakyamuni ili utihnuli mudrac plemena Sakya.
Budino ucenje
Budizam ili kako ga sami budisti nazivaju Buddhadharma je učenje o duhovnom probuđenju.
To je ucenje koje je nastalo na temelju Budinog iskustva probudjenja ili uvida u pravu prirodu zivota i predstavlja detaljno opisan put koji do njega vodi. I pored izuzetnog bogatstva i velike raznolikosti skola, ucenja, metoda i praksi koje krase budisticku tradiciju, a koja su nastajala i razvijala se kroz mnoge vekove i razlicite kulture, poruka budizma je i danas vrlo jasna, i podjednako relevantna za nase iskustvo zivota kao sto je to bila i pre vise od 2500. godina.
Budizam se tako smatra univerzalnim ucenjem koje nije odredjeno stranom sveta s koje dolazi, vec koje se obraca coveku i onome sto je u njegovom zivotu temeljno i nezavisno njegovoj geografskoj, etnickoj, kulturnoj ili drustvenoj pripadnosti. Uzimajuci nezadovoljstvo kao i covekovu vecnu teznju za srecom i sigurnoscu kao zajednicki naziv sveopsteg ljudskog iskustva, Buda je ukazao na uzroke nezadovoljstva, ustanovio da je te uzroke moguce ukloniti i pokazao put kojim je to moguce uciniti.
Budin Plemeniti put moralnosti, meditacije i mudrosti nije promijenio samo zivote onih koji su ga aktivno upraznjavali, vec se njegov uticaj odrazio i na sva ostala podrucja drustvenog i kulturnog zivota zemalja u kojima se budizam odomacio.
Losa i nepovoljna dela koja cinimo nisu posledica nase izvorno zle prirode, vec dolaze iz neznanja. Iz neznanja o prirodi zivota nastaju pohlepa i odbojnost, a iz njih svi ostali jadi poput ljutnje, zelje za povredjivanjem, straha, zavisti, ljubomore, nestrpljenja i uznemirenosti koji ljudski zivot u osnovi cine nesigurnim, teskim, bolnim, a ljudske odnose neskladnim i zamrsenim.
Drugim recima, da bi uopste zapoceli duhovni razvoj ciju kulminaciju budizam vidi u ostvarenju budastva, trebamo pre svega postati autenticno ljudsko bice.
To znaci izgraditi samopouzdanje, objediniti energiju, osvestiti prirodu svog delovanja i njegove posledice“, odnosno usvojiti odredjena moralna nacela vladanja i imati jasnu viziju svog daljnjeg duhovnog razvoja.
Takav podvig nije dalek i nedostizan ideal, njemu vode vec prvi koraci na Budinom putu moralnosti, meditacije i mudrosti.
Kao sto izreka kaze:
“Kao sto veliki ocean na povrsini, u sredini i na dnu ima samo jedan ukus, ukus soli, tako i Dharma na pocetku, u sredini i na kraju ima samo jedan ukus, ukus oslobodjenja.
Cetiri plemenite istine su jedno od temeljnih ucenja budizma:
1. Dukkha: U zivotu je neizbezno iskustvo trpnje i frustracije
2. Samudaya: Iskustvo trpnje nastaje zbog pogresno usmerene zudnje, prourokovane neznanjem
3. Nirodha: Sloboda od pomucene zudnje vodi prema svrsetku trpnje
4. Marga: Sloboda se moze naci sledbom osmerostruke staze, koju je izneo Buda.
Cetvrta plemenita istina je osmerostruka staza:
1. ispravno glediste
2. ispravna namera
3. ispravan govor
4. ispravan cin
5. ispravan zivot
6. ispravan napor
7. ispravna usredotocenost
8. ispravna svesnost
Ucenje budizma nalazi se i u zbiru svetih spisa koji se zovu “tri kosare”, „tri korpe“ ili Tripitaka:
Vinaya Pitaka govori o disciplini monaha
Sutra Pitaka govori o doktrini, npr. o zakonitostima karme i duhovnog budjenja;
Abhidharma Pitaka govori o skolastickoj doktrini.
Opsirnije:
Put znanja ili budizam
Izvori: isti kao i kod
Put znanja ili budizam
Prevod i adaptacija: Aenima